SENSACIONALNO
Sporna tema posljednjih godina su senzacionalni rezultati koje postizu Holandjani na takmicenju protiv ogromnog broja golubova.
Odgajivaci koji osvajaju nagrade 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 i 10 protiv recimo 10,000 ili vise golubova nisu nista neobicno.
U Belgiji ovako nesto nikad necete vidjeti,i to je nesto cemu se Belgijanci cude.
‘Takvi rezultati su moguci samo u slaboj konkurenciji’ tvrde neki dodajuci da cak i u malim udruzenjima protiv malog broja golubova je tesko osvojiti 1., 2. .i 3. mjesto u Belgiji.
Ja mislim da je to previse jednostavno objasnjenje.
Cak je i budali jasno da tih 10 pobjednika iz jednog golubarnika ne mogu biti bolji od hiljadu drugih iako rezultati govore suprotno.
Odmah nakon II svjetskog rata Belgijanci su imali bolje golubove,ali vremena su se promijenila
Kao sto sam napisao u prethodnom clanku Holandski dugoprugasi su bez sumnje bolji od Belgijskih a na srednjim stazama mislim da nema mnogo razlike.
Mnogo Belgijanaca se odlicno takmici sa Holandskim golubovima.
Na primjer Michel van Lint.
Zivio je u Taiwanu,preselio se u Belgiju 2003. i poceo sa takmicenjem golubova.
S obzirom da je bio blizak sa mnogim sampionima jasno je kako je za kratko vrijeme napunio golubarnik sa dobrim golubovima.
Njegova prva sezona u Belgiji je bila odlicna ali to su bili golubovi od njegovog prijatelja iz Holandije Willem de Bruyna koji je dokazao svoju superiornost u odnosu na golubove koje je van Lint dobio od Belgijjanaca.
Zato se srecemo sa sljedecim problemom:
Kako je moguce da Holandski odgajivaci budu bolji na trci sa ogromnom prijavom i zbog cega su takve stvari nemoguce u Belgiji.
ODGOVOR?
Pomenuo sam da Holandjani pakuju mnogo golubova na svakoj trci. Medjutim vazno je znati da oni zive blizu jedni drugih.
Holandske provincije su podijeljenje na sektore i svi imaju svoje vlastite trke.
Trka je sa istog mjesta u mnogo slucajeva ali se golubovi pustaju odvojeno u intervalima od 10 minuta ili vise.
U Belgiji je sasvim drugacije.
Tamo se golubovi iz citave provincije ili cak vise njih pustaju zajedno.
Zato Holandjani imaju svoje golubove ‘kuci’ u malom okrugu u radijusu od 30 kilometara,dok pristigli Belgijski golubovi mogu da budu locirani u krugu od 100 kilometara.
Sta se desava nakon pustanja?
Holandski golubovi lete prema kuci u velikim jatima, jer lete u istom pravcu,a Belgiski golubovi moraju da lete sami.
Odmah nakon pustanja idu u razlicite pravce, isto kao kad se otvore makaze.
Sta se desava moze jasno da se vidi na dan pustanja.
Belgijski golubovi koji su na putu prema kuci lete u malim grupama ili sami.
Holandski golubovi koji se vracaju kuci su u velikim jatima.
STAROMODNO
Druga razlika je izgleda u tome kao da je u Belgiji stalo vrijeme.
Satevi mnogih Belgijanaca toliko su stari da takve mozete naci jedino u muzejima u Holandiji.
Zatim klubovi u Belgiji su uglavnom u kafanama dok vecina klubova u Holandiji ima svoje klupske prostorije sa parkingom i tako dalje.
Velika je i razlika nakon Nacionala (duge staze).
U Holandiji se na televiziji vec istog dana mogu vidjeti rezultati,a u Belgiji moraju da cekaju da izadje golubarski casopis.
Nacin transporta golubova do mjesta pustanja takodje ne moze da se poredi.
Holandjani imaju moderne kamione, specijalno napravljene za golubove; golubovi se pakuju u aluminijumske boksove.
Ovo nudi mogucnost premjestanja na drugo mjesto u slucaju loseg vremena.
Belgijanci imaju stare zicane korpe i transportuju golubove u obicnim kamionima na kratkim stazama. Za duge staze ih prevoze zeljeznicom i to moze da ima lose posljedice.
Mozda vam je poznato sta se desilo na Nacionalu iz La Souterraina 2002.
Golubovi su bili u La Souterrainu citavu nedjelju dana zbog loseg vremena.
2003. je Nacional iz Bourgesa bio mnogo kritikovan. Zbog loseg vremena opet golubovi nisu pusteni do 11.45 a rezultat trke je bila katastrofa.
Holandjani koji su se takmicili iz Bourgesa istog dana, nisu pustili golubove do sutra kad je vrijeme bilo lijepo i tako je za njih trka uspjela.
Ljuti Belgijanci su tvrdili da su golubovi pusteni kasno po losem vremenu jer su morali da istovare 4,000 korpi (70,000 golubova) iz vagona i transporterima nije bilo milo da tovare sve te korpe ponovo na vagone.
Holandjani sa svojim modernim kamionima samo treba da ih prevezu na drugo mjesto i puste.
DVODNEVNI FANATICI
Pomenuto je da vecina Belgijanaca preferira kratke staze, mnogi su se specijalizovali za Quievrain.
Nema odgajivaca koji teze dvodnevnim letovima (kad se golubovi pustaju popodne) iz jednostavnog razloga jer imaju samo jednu takvu stazu.
Nekad su bila samo dva dvodnevna leta (iz Daxa i Sint Vincenta) u Holandiji ali za njih nega golubova u toku citave godine samo za dvije trke nije imala smisla.
Zato sada Holandjani imaju do 8 dvodnevnih letova na programu.
Takmicenjem na daljini od 1,000 kilometara godinu za godinom Holandjani su napravili goluba tipicnog za duge pruge koji je spor za kratke staze ali su izdrzljivi i ne gube se lako.
Kako se ovo desava je jednostavno: Golubovi koji ne mogu da izlete duge staze se eliminisu, a od pobjednika prave svoja jata.
Dugoprugasi su poznati po tome sto su slabi takmicari kao mladi golubovi i zato mnogim Belgijancima nije jasno zasto Taiwanci kupuju Asove na dugim prugama jer su u Taiwanu trke mladih golubova glavno takmicenje.
BOLJI SPRINT GOLUBOVI?
Za Belgijske golubove se pretpostavlja da su najbolji sprint golubovi na svijetu a mozda je to istina. Kako to da se nista nije promijenilo godinama?
Isti je slucaj sa golubovima za duge staze u Holandiji.
Holandjani se uglavnom tamice na dugim stazama i zato na njima imaju najbolje golubove.
Mnogi Belgijanci se takmice na kratkim stazama; legu od pobjednika, druge eliminisu i tako su napravili brzeg goluba .
Ovo dokazuju rezultati.
Kad Holandjani imaju trku sa 150 kilometara uglavnom im treba 10 minuta da zatvore plasman sto znaci da je 25 % golubova kod kuce.
U Belgiji medjutim 25 % golubova je kod kuce u nekoliko minuta pod normalnim okolnostima.
Prosecna brzina (istog dana na takmicenju) je veca u Belgiji.
Neki skeptici u Holandiji misle da nije razlog kvalitet golubova zbog boljih rezultata Belgijskih kratkoprugasa.
Oni tvrde da takmicenje iz istog mjesta (Quievrain) u toku citave godine doprinosi da golubovi brze lete.
Holandjani i Njemci ne mogu da se takmice iz istog mjesta svake nedjelje.
Pocinju sa kratkim stazama a zatim se daljina povecava svake nedjelje.
Ko je u pravu a ko grijesi?
Mislim da ima istine u oba misljenja.
Takmicenje iz istog mjesta svake nedjelje stvarno cini golubove brzim ali ja mislim da su Belgijanci kreirali bolje sprint golubove kao sto su Holandjani napravili bolje dugoprugase ili ‘fond’ golubove,kako oni kazu .
VECA BRZINA
Kad govorimo o ‘vecim brzinama’ interesantno je zapazanje da Holandski srednjeprugasi uglavnom postizu vecu brzinu od Belgijskih.
Ja mislim da tu nije u pitanju kvalitet.
Prije sam rekao da Holandski golubovi lete prema kuci ‘grupno’ dok Belgijski golubovi moraju to da urade sami i dokazano je da golubovi koji lete sami lete sporije.
Zatim Holandski golubovi se transportuju u boljim uslovima i zato su sveziji kad ih puste.
Da nije kvalitet u pitanju zbog vece brzine Holandskih golubova na srednjim stazama dokazano je 1999.godine.
I Belgijanci i Holandjani su leteli iz Dourdana (od 370 do 450 kilometara) a vrijeme je bilo tesko; vrucina i grudni vjetar.
Kao i obicno Holandski golubovi su leteli brze bez obzira na vecu daljinu.
‘Vidis’ govorili su neki Holandjani, ‘nasi golubovi su bolji’.
Ali ono sto oni nisu znali,a ja jesam je bilo sljedece:
Straver je imao najbrzeg goluba u Holandiji, ni jedan Belgijski golub nije imao brzinu pribliznu pobjedniku… kojeg je Straver izlegao od golubova koje je nabavio od Belgijanaca.
NITI KUPUJU NITI CITAJU
Ono sto vecina stranaca ne zna je da Belgijski sampioni ne vole da trose pare na golubove; oni vole da prodaju!
Kad im treba ‘sveza krv’ mijenjaju medjusobno.
To objasnjava zasto Verbruggen, Houben, Engels, Van Hove Uytterhoeven, Hufkens i tako dalje imaju golubove jedni od drugih.
Naravno,niko ne placa.
‘Izlezi mi nekoliko mladih od tvojih najboljih maticara i ja cu isto uraditi za tebe’ govore oni jedni drugima.
Zatim Belgijanci nisu citaoci.
Golubarski casopisi imaju daleko manje pretplatnika nego u Holandiji i Njemackoj i Belgijanci ne kupuju golubarske knjige.
Kad sam napisao knjigu o braci Janssen; nikada ni jedna knjiga nije prodata kao ta.
Cudna stvar je ta da sam prodao najmanje 20 puta vise knjiga u Njemackoj nego u Belgiji.
Njemacki odgajivaci vole da citaju o nasem sportu sto vise.
Mnogi od njih su pretplatnici na nekoliko golubarskih casopisa, cak i na Holandske i Belgijske koje jedva razumiju.
A mnogo je Belgijanaca koji nisu pretplaceni ni na jedne novine.
Zato Holandija i Belgija, dvije male zemlje blizu Sjevernog mora,ujedno i susjedi ali ogromne razlike kad je golubarstvo u pitanju.